Opis proizvoda

Uzorak za analizu: 0,5ml EDTA-krvi

Virus mačje imunodeficijencije je retrovirus iz roda Lentivirusa, morfološki i genetski sličan virusu humane imunodeficijencije (HIV) te uzrokuje bolest nalik AIDS-u u mačaka, no ne predstavlja opasnost za čovjeka. FIV ubacuje svoj genetski kod u genom domaćina uz pomoć enzima reverzne transkriptaze. Osim kod domaćih mačaka sojevi ovog virusa su izolirani i u nekih vrsta divljih mačaka. Virus vrlo brzo gubi infektivnost izvan domaćina i osjetljiv je na sve dezinficijense. Virus napada T-limfocite bitne u imunološkoj funkciji te uzrokuje polaganu imunodeficijenciju organizma što mačke čini podložnijima za sekundarne infekcije.

Način prijenosa

Virus se najčešće prenosi ugrizima, odnosno putem sline te u rijetkim slučajevima transplacentarno s mačke na mačiće (uglavnom kod akutnih infekcija). Mačke sa FIV-om su stalno zarazne.

Znakovi bolesti

Prva faza bolesti je akutna faza koja može trajati nekoliko tjedana. Dolazi do povećanja broja kopija virusa, epizoda povišene temperature, gubitka apetita, depresije, oticanja limfnih čvorova i neutropenije.

Nakon akutne faze slijedi asimptomatska faza koja može trajati godinama. Asimptomatsku fazu karakterizira jaki antivirusni imunološki odgovor i nizak titar virusa te postupan pad broja T-limfocita.

Posljednja faza infekcije je terminalna faza, a većina simptoma ove faze su posljedica imunodeficijencije i sekundarnih infekcija. Bolest se obično klinički manifestira u vidu limfadenopatije, kronične upale zubnog mesa (kronični gingivitis), kroničnog rinitisa, kronične upale oka, upale bubrega, gubitka tjelesne težine i sekundarnih infekcija.

Terapija

FIV infekciju nije moguće izliječiti već se terapija odnosi na liječenje simptoma, jačanje imuniteta i prevenciju sekundarnih infekcija.

Prevencija

Prevencija se odvija u smislu odvajanja FIV-pozitivnih od FIV-negativnih mačaka.

Prognoza

Prema nekim izvješćima inficirane mačke mogu živjeti jednako dugo kao i one neinficirane, no infekcija ih čini puno podložnijim na druge bolesti. FIV pozitivne mačke treba držati u kući/stanu, paziti na prehranu i redovito voditi veterinaru.

U slučaju kombinirane infekcije sa FeLV/FIP/FPV virusima prognoza je loša.

Raširenost

Učestalost FIV zaraze se generalno kreće od 4-12%, u SAD-u i Kanadi 1-7%, dok u Japanu iznosi 44% zbog velike populacije mačaka, posebice uličnih.

Reference

Klein, D., Leutenegger, C.M., Bahula, C., Gold, P., Hofmann-Lehmann, R., Salmons, B., Lutz, H., and Guenzburg, W.H. (2001). Influence of preassay and sequence variations on viral load determination by a multiplex real-time reverse transcriptase-polymerase chain reaction for feline immunodeficiency virus. Journal of Acquired Immune Deficiency Syndromes (1999) 26, 8–20.

Elder, J.H., Sundstrom, M., de Rozieres, S., de Parseval, A., Grant, C.K., and Lin, Y.-C. (2008). Molecular mechanisms of FIV infection. Veterinary Immunology and Immunopathology 123, 3–13.

Hayward, J.J., and Rodrigo, A.G. (2010). Molecular epidemiology of feline immunodeficiency virus in the domestic cat (Felis catus). Vet Immunol Immunopathol 134, 68.

Leutenegger, C.M., Klein, D., Hofmann-Lehmann, R., Mislin, C., Hummel, U., Böni, J., Boretti, F., Guenzburg, W.H., and Lutz, H. (1999). Rapid feline immunodeficiency virus provirus quantitation by polymerase chain reaction using the TaqMan fluorogenic real-time detection system. J. Virol. Methods 78, 105–116.