DNA profili za pse i mačke – što je DNA profiliranje i čemu služi?
Od vremena prvog pripitomljavanja pasa, među uzgajivačima se prisutna pitanja i sumnje vezane uz parenje carriera. S nedavnim brzim razvojem genetike i molekularne biologije, razvili su se brojnih DNA testova namijenjeni za čistokrvne pse.Ovi testovi su postali moćan alat za kontrolu kvalitete uzgoja, ali su i omogućili podizanje programa kvalitete na potpuno novu razinu. No, također je primijećeno kako uzgajivači se često doimaju iznenađenima ili na neki način razočaranima kada rezultati testiranja pokažu da je njihov pas carrier za određenu uzročnu mutaciju. In sljedećem članku voljeli bi raspraviti što riječ ”carrier” zapravo znači, bi li trebalo uključiti carriere u plan parenja, kao i ukloniti stigmu razvijenu oko ovog genetskog statusa.
Zatvorena zaliha gena kod čistokrvnih pasmina
Još od prethistorijskih vremena i prvog pripitomljavanja vuka, ljudi se selektivno birali koje će pse pariti s obzirom na određene poželjne karakteristike i obilježja. Kroz ovu praksu danas su razvijene specifične skupine pasmina: lovački, ovčarski, psi čuvari, radni psi ili za društvo. Više o povijesti uzgoja pasa možete pročitati ovdje.
Psi koji posjeduju poželjne karakteristike će se češće koristiti u uzgoju, dok psi bez njih će u potpunosti biti izbačeni iz programa parenja. To znači da će popularni mužjak ili ženka češće prenositi svoj genetski materijal na potomke, dok genetski materijal psa isključenog iz parenja neće uopće biti prenesen na buduće generacije.
Ovakvo selektivno parenje je dovelo do izrazitog smanjenja genske zaliha (”gene pool”) kod čistokrvnih pasa. Manja genska zaliha povećava rizik od parenja pasa u srodstvu, što povećava rizik od češće pojave nasljednih oboljenja. Upravo je smanjena genska zaliha razlog zbog kojeg su čistokrvni psi podložniji razvoju genetskih bolesti, u usporedbi s općenito zdravim mješancima.
Gene pool ili genska zaliha je ukupni broj svih gena u određenoj populaciji.
Nasljeđivanje
Većina genetskih bolesti se nasljeđuje autosomalno recesivno. Svaki pas ima dvije kopije određenog gena, gdje je svaki gen naslijeđen od jednog roditelja. Uzročni geni određene bolesti mogu biti normalni (ne uzrokuju poremećaj) ili mogu biti mutirani (uzrokuju poremećaj ukoliko su obje kopije tog specifičnog gena kod psa mutirane).
Primjer bolesti s jednostavnim nasljeđivanjem su mnoge očne bolesti, kao što je i npr. progresivna atrofija mrežnice (PRA). Prije razvoja DNA testova, veterinari su pregledavali oči psa u potrazi za ikakvim simptomima degeneracije očnih struktura. No takav oblik pregleda nije mogao pružiti potpune informacije, posebice jer simptomi mnogih nasljednih bolesti se razviju tek u kasnijim razdobljima života, nakon što je pas već ušao u reproduktivno razdoblje. To znači da će se oboljeli pas koristiti u parenju i prenijeti gene koji uzrokuju bolesti, bez da uzgajivač uopće zna da je njegov pas oboljeli.
Održavanje genske zalihe – parenje carriera
Jedini način da budete sigurni u vezi genetskog nasljeđa svojeg psa je DNA testiranje. Odgovorni uzgajivači su svjesni važnosti ovakvog testiranja u svrhu održavanja ili unaprjeđenja kvalitete svojih legla. S druge strane, uzgajivač se često doima zbunjenim ili razočaranim kada rezultati DNA testa pokažu kako je njihov pas carrier. S obzirom da se stoljećima provodilo parenje pasa koji su u srodstvu, pojava carriera nije uopće neobična. Također, neki uzgajivači postanu obeshrabreni od daljnjeg korištenja carriera u uzgoju. Iako carrieri nosi jednu kopiju mutiranog gena, druga kopija alela je zdrava, te će carrieri biti potpuno zdravi psi s obzirom na određeni poremećaj. Kada se carrier pari s clear psom, šanse su 50% da će štenci biti clear i 50% da će biti carrieri, no svi će štenci biti zdravi. S druge strane, izbacivanje carriera u potpunosti iz plana parenja će smanjiti gensku zalihu za genetički materijal tog psa. Provođenje ove prakse kroz godine bi uzrokovalo dramatično smanjenje genske zalihe, što zauzvrat bi moglo dovesti do pojave novih, do sada nepoznatih ili izuzetno rijetkih bolesti.
Autosomalno recesivno nasljeđivanje
Primjer ekstremnog smanjenja genske zalihe se može pokazati na pasmini norveškog lovca na patke. U jednom trenutku tijekom 20.stoljeća postojalo je samo 5 pasa ove pasmine. Danas je ta pasmina dobro očuvana, no Lundehund sindrom, poremećaj specifičan za pasminu se javlja s prevalencijom i do 100%. Danas se postotak carriera već od 10% smatra visokim, no navedeni primjer je primjer izuzetnog smanjenja genske zalihe.
Kao i mnoge druge pasmine, Norveški lovac na patke je prošao kroz izrazito smanjenje genske zalihe
Novo vrijeme, novi pristup
Tijekom godina primijećeno je da isključivanje pasa iz plana parenja nije dovoljno za eliminaciju bolesti. Istovremeno pregledavanje pedigrea psa i njegovog obiteljskog stabla pruža dobre, no ne i potpune informacije nužne za utvrđivanje kvalitete budućih legala. Razvoj molekularne dijagnostike pruža potpuno novi pristup uzgoju pasa koji se bazira na genetskom nasljeđu, za razliku od dijagnostike baziranje na razvijenim simptomima ili vidljivom fenotipu. Prepoznavanje carriera omogućava njegovo uključivanje u program parenja, s dobivanjem potpuno zdravih štenaca ukoliko se carrier pari s clear psom, a istovremeno bi se očuvala stabilnost genske zalihe, bez povećanja rizika od pojave novih i nepoznatih nasljednih bolesti. Genetsko testiranje za pse nudi jednostavan način identifikacije genetskog nasljeđa Vašeg psa i pruža mogućnost unaprjeđenja kvalitete budućih štenaca, bez štetnih učinaka i smanjenja genske zalihe.
Reference:
http://www.breedingbetterdogs.com/article/managing-carriers-pt-1
http://www.instituteofcaninebiology.org/whats-in-the-gene-pool.html
Related posts
